Poplave kao posledica klimatskih promena

Poplave u Srbiji nisu retkost, a o njima se najčešće govori onda kada do njih dođe. Mere zaštite, očuvanja i unapređenja stanja vodotokova potrebno je sprovoditi pravovremeno u cilju zaštite života i zdravlja svih živih bića. Površinske vode se dele na vode prvog reda (velike i srednje reke) o kojima brine Republička direkcija za vode i Srbijavode i na vode drugog reda (manje reke, potoci, bujični vodotoci) koji su u nadelžnosti lokalnih samouprava. Izlivanja voda prvog reda su lakše predvidiva pa u skladu sa tim je moguće i pravovremeno obaveštavanje i reagovanje, dok vode drugog reda imaju karakteristično burno reagovanje, po pravilu traju kratko kada za samo nekoliko sati (do najviše jednog dana), mogu da naprave velike štete, s obzirom na veliku brzinu kretanja vode, a zatim da se povuku u svoje korito. Jedan potok, usled velikog priliva vode (najčešće jakih lokalnih pljuskova) može da poraste i nekoliko metara, a prema dostupnim podacima, bujičnih vodotokova u Srbiji ima između 12000 i 12500. Usled klimatskih promena, sveučestalije su letnje nepogode prilikom kojih se izluči ogromna količina padavina na jednom mestu, dok mesto udaljeno samo nekoliko kilometara od tog ostane potpuno suvo. Sa tim u vezi, obaveza i uloga lokalnih samouprava u održavanju, izveštavanju i reagovanju predstavlja veliki izazov. Neophodno je pravovremeno i adekvatno sprovesti mere adaptacije i ublažavanja posledica klimatskih promena na svim nivoima, počevši od izrade osnovnih planskih dokumenata i unapređenja lokalnih kapaciteta otpornosti na klimatske promene.Plavo-zelena mreža FUTURA tome želi da doprinese kroz projekat „Osnaživanje otpornosti lokalnih zajednica na klimatske promene „Klim Adapt 22“ koji se realizuje u okviru EKO-SISTEM programa, koji sprovode Mladi istraživači Srbije, a podržava Švedska.